Jedan od najpoznatijih bosanskohercegovačkih televizijskih novinara, Mladen Marić, preminuo je u dobio od 60 godina na Kliničkom centru univerziteta u Sarajevu, uprkos svim naporima tamošnjeg osoblja da sačuvaju njegov život.
U kratkoj obavijesti o smrti, navedeno je i da je bio hospitalizovan zbog abdominalne aneurizme, prilično podmukle bolesti koja može biti i smrtonosna.
Zbog toga svako ko ima arteriosklerozu, visok pritisak i pušač je, mora redovno da ide na ultrazvuk stomaka. U suprotnom, može da se previdi proširenje krvnog suda u stomaku, koje je izuzetno opasno, upozoravaju stručnjaci.
«BOMBA» U STOMAKU. Često se priča o opasnostima zbog suženja krvnih sudova, međutim, krvni sud i te kako može da vam napravi problem u slučaju da se njegov prečnik poveća. Proširenje krvnog suda naziva se aneurizma i spada u najteže vaskularne bolesti. Najčešće se javlja na trbušnoj aorti, najvećem krvnom sudu u stomaku, a zbog mogućih posljedica doktori je zovu i «bomba» u stomaku.
Pod abdominalnom aneurizmom podrazumijeva se proširenje jednog dijela trbušne aorte, koja prenosi krv s kiseonikom u abdomen i donje ekstremitete.
- Proširenje nastaje usljed gubitka elastičnosti i čvrstine zida aorte. Krv, koja pod pritiskom prolazi kroz aortu, sve više rasteže i istanjuje oslabljeni zid i stvara proširenje slično lopti ili balonu. Ako se prekomjerno proširi, aorta može da prsne, kada imamo stanje ozbiljne životne ugroženosti - objašnjava dr. Milena Jauković, specijalista hirurgije, kako je citira «Blic»
PROBLEM JE što u početku nastajanja aneurizme PR nema znakova bolesti.
- Aneurizme se najčešće slučajno otkriju pregledom. Kad nastanu jaki bolovi, već se radi o poodmakloj aneurizmi. Može da se javi povremeni bol duboko u trbuhu ili dugotrajni «cijepajući» u lumbosakralnom predjelu. Tada se sumnja na postojanje i širenje aneurizme, što zahtjeva hitnu intervenciju, ali često bude kasno - ističe doktorka Jauković.
Aneurizme su, navodi, češće kod muškaraca, a počinju da se formiraju između 50. i 55. godine. Kod žena obično nastaju oko 70. godine ili kasnije.
– Svaku aneurizmu treba ozbiljno shvatiti, a posebno aneurizmu trbušne aorte. Neophodno je, kad se otkrije, ili je pratiti redovnim kontrolama ili odmah operisati, zavisno od njene veličine i stanja organizma. Opasnost od pucanja postoji kad ona dostigne veće razmjere, pogotovo kod osoba koje boluju od neregulisanog povišenog pritiska. Tada nastupa unutrašnje krvarenje, iskrvavljenje, stanje šoka i nerijetko fatalni ishod.
Jauković navodi da se broj oboljelih povećava posljednjih godina svuda u svijetu.
- U osnovi nastanka ove bolesti najčešće je arterioskleroza, a znatno rjeđe neke infekcije i povrede. Faktori rizika koji ubrzavaju proces su svakako arterijska hipertenzija i pušenje. Na povećan broj novootkrivenih slučajeva utiče produžen životni vijek i mogućnost dijagnostikovanja rutinskim ultrazvučnim pregledima abdomena.
DIJAGNOZA. Pravovremena dijagnoza je najvažnija, jer pruža mogućnost kontrole, kao i davanje savjeta za liječenje hipertenzije i poboljšanje načina života.
- Dijagnoza se može postaviti i ultrazvučnim snimanjem trbuha, ali precizniji nalaz pružaju skener i magnetna rezonanca. Ljekar može tražiti, prema situaciji, i dodatno snimanje kao što je aortografija, kako bi imao uvid u stanje ostalih krvnih sudova i arterija.
Kad pacijent dođe u ambulantu, pored razgovora, najvažniji je pregled.
- Vaskularni pregled podrazumijeva i pipanje trbuha. Veće aneurizme se pregledom mogu napipati. Kod mršavijih ljudi mogu se vidjeti i pulzacije.
Proširenje aneurizme rješava se operativno.
- Najčešće se radi klasična otvorena operacija. Kod starijih pacijenata, ako postoje tehničke mogućnosti, radi se tzv. endovaskularna (zatvorena) intervencija.
