Svako od nas može uraditi puno toga da ne dobije moždani udar. Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore da je prije deset godina jedna od šest osoba doživljavala moždani udar, sada je to jedna od četiri. Dakle, otprilike četvrtina populacije biva pogođena ovom devastirajućom bolešću, jedna trećina pogođenih će najvjerovatnije umrijeti od posljedica, a trećina će ostati trajni invalidi.
- Prevencija je najbolji lijek za svaku bolest - ističe dr. Mirjana Vidović, šefica Odjeljenja za cerebralnovaskularne bolesti UKC Tuzla.
"3 dana pred smrt pitaju: Doktore, kako da živim zdravo? Posipaj se pijeskom i navikavaj na zemlju!"FAKTORI RIZIKA. Moždani udar je, uz srčana oboljenja i maligne bolesti, glavni uzrok smrti. Faktori rizika na koje teško možemo djelovati su dob, spol, rasa i naslijeđe.
- Starost je važan faktor, međutim posljednjih godina, čak 46 posto moždanih udara se javlja u dobi od 45 do 59 godina starosti, odnosno dešavaju se radno aktivnim ljudima. Za BiH imamo zabrinajavjući podatak da čak 87,7 žena na 100.000 stanovnika oboli od moždanog udara i ta je bolest na prvom mjestu prema uzrocima smrti. Kod muškaraca je zastupljenost manja sa 67,7 na 100.000 stanovnika i to je treći uzrok smri, nakon malignih i kardiovaskularnih bolesti - navodi dr. Biljana Kojić sa Odjeljanja za cerebralnovaskularne bolsti UKC Tuzla.
Najveći faktori rizika za moždani udar su prije svega bolesti srca, poput poremećaja srčanog ritma i infarkta, povišen krvi pritisak te dijabetes.
- Svaki krvni pritisak viši od 140 sa 90, smatra se rizikom za moždani udar. Osobe sa hipertenzijom imaju četiri puta veće šanse za moždani udar u odnosu na ostatak populacije. Dijabetes, posebno u kombinaciji sa gojaznošću i povišenim nivoom masnoće, povećava rizik također za četiri do pet puta - objašnjava dr. Kojić.
Na bolesna stanja se ne može djelovati u potpunosti, ali na neke faktore može. Loše životne navike i životni stil je ono gdje dolazi do izražaja prevencija.
- Osobe koje puše, posebno u kombinaciji s hipertenzijom, imaju 20 posto više šansi za moždani udar. Alkohol izaziva promjene na krvnim sudovima, a samim tim dovodi do rizika. Gojaznost, posebno ona u pojasnom dijelu, također je faktor rizika. Oralni kontraceptivi kod žena dokazano su faktor rizika za moždani udar - navodi dr. Kojić.
PREPORUKE WHO. WHO ima i preporuke za smanjenje rizika od moždanog udara, koje u najkraćem podrazumijevaju zdrav način života.
- Kontrola krvnog pritiska, kontrola i liječenje šećera u krvi, kontrola i liječenje poremećaja srčanog ritma, prestanak pušenja, prestanak konzumiranja alkohola, zdrava prehrana bogata voćem, povrćem i ribom, redovna fizička aktivnost te pravilan način upravljanja depresijom i stresom su načini da preveniramo moždani udar - objašnjava dr. Vidović.
Na Klinici za neurologiju UKC Tuzla, kojem gravitira oko 450.000 stanovnika, godišnje se od moždanog udara, navodi dr. Vidović, liječi između 800 i 1.000 pacijenata.
- Imam utisak da je zdravstvena prosvijećenost našeg stanovništva nedovoljna. Kada pričamo o rizicima, imam dojam da nas ne razumiju. Imamo ljude s veoma visokim pritiskom, koji na pitanje da li piju lijekove kažu da su ispili kutijicu. Liječenje hipertenzije traje cijeli život. Kada govorimo o zdravoj prehrani možemo napraviti iskorak. Kod nas je tradicija da se nekome u bolnicu nosi kilogram banana i ćevapi. Nekome ko je šećeraš ne treba banana, nego domaća nakisela jabuka. Kada kažemo pacijentu da treba pet dana sedmično vježbati, on to radi par dana i na to zaboravi. Moramo mijenjati navike i podizati svijest stanovništva - poručila je dr. Vidović.
Izvor: Faktor
