Na društvenim mrežama jutros se proširila vijest kako je preminula 22-godišnja djevojka Afana Pajalić. Ona je završila Ekonomski fakultet u Bihaću, a prije dva mjeseca napunila je tek 22 godine.
Kulturno-umjetničko društvo (KUD) Krajina objavilo je prvo ovu vijest, a Afana je bila njihova članica. Još nekoliko članova spomenutog KUD-a se putem društvene mreže Fejsbuk oprostilo od Afane Pajalić.
- Prije godinu dana joj pozlilo i bila u Sarajevu na liječenju, dijagnozu nisu uspostavili. Ali je bila dobro nakon tih terapija i redovno dolazila na treninge i nastupe. Međutim, prije 2 sedmice joj opet pozlilo, i jučer pala u komu i jutros umrla. Doktori u Sarajevu pretpostavljaju da je riječ o veoma rijetkoj bolesti, poznatoj pod nazivom Lupus, izjavila je za USKinfo.ba jedna Afanina prijateljica.
***
Sistemski eritemski lupus (SEL) je autoimuna bolest s karakterističnim stvaranjem autoantitijela prema komponentama ćelijske jezgre uz vrlo raznolika klinička očitovanja. Bolest može zahvatiti kožu, zglobove, bubrege, pluća, živčani sistem i serozne membrane, a obilježena je fazama aktivnosti i povlačenja, piše Pliva zdravlje.
Sistemski eritemski lupus se češće javlja u žena, posebno generativne dobi, a učestaliji je u ljudi crne puti. Omjer oboljelih žena prema muškarcima je 5:1, dok u starijoj dobi ili ranom djetinjstvu iznosi 2:1.To je bolest urbanih sredina, s učestalošću od 4 do 250 na 100.000 stanovnika.
Smatra se da u nastanku i razvoju bolesti učestvuju nasljedni i vanjski faktori. Bolesnici koji boluju od sistemskog eritemskog lupusa imaju široki spektar autoantitijela na različite antigene, a tipična su protutijela protiv komponenti jezgre i citoplazme. Uticajem vanjskih faktora, može se u predisponiranoj populaciji razviti klinički izražena slika bolesti. Među ovim faktorima, značajne su virusne infekcije. Čini se da način prehrane također može uticati na tok i manifestaciju bolesti. Preporučuje se hrana sa smanjenom količinom masti. Zapazilo se da bolest suprimiraju muški, a potiču ženski hormoni.
SIMPTOMI. Sistemski eritemski lupus se očituje mnoštvom subjektivnih i kliničkih znakova najčešće na koži, zglobovima i visceralnim organima. U početku bolesnik može imati samo nekoliko simptoma, često u svezi sa samo jednim oboljelim organom, dok se kasnije s razvojem bolesti pojavljuju i ostali simptomi. Težina bolesti varira od sasvim laganog oblika do teškog sa smrtnim završetkom. Opća slabost i povišena temperatura prisutne su u gotovo svih bolesnika i prethode drugim simptomima. Bolesnici mogu osjećati bol u trbuhu s mučninom i povraćanjem. Rani simptomi bolesti, pojavljuju se u svim zglobovima, mogu se uočiti otekline, smetnje u motilitetu i klinički znakovi artritisa. Promjene u koži, mogu se opaziti u obliku eritema, kožnih čvorića, ulceracija i mjestimičnih hiperpigmentacija. Vrlo je tipičan eritem lica poput leptira, te crvenilo suncu izloženih dijelova tijela kao posljedice fotosenzitivnosti. Promjene u očima (prisutne u 20-25% bolesnika), mogu se očitovati konjunktivitisom, fotofobijom, pa i prolaznom sljepoćom. Kosa je vrlo slaba, tanka, krhka i lako se lomi. Nastaju promjene i na sluznici. Bolest bubrega zapaža se u oko 60% bolesnika. Simptomi mogu biti jedva zamjetni do veoma izražene Hronične bubrežne insuficijencije i hipertenzije. U oko polovice bolesnika može se naći lagano povečanje jetre. Promjene na dišnom sistemu, ustanovljene su u oko 47% bolesnika. Tegobe se očituju osjećajem nedostatka zraka, kašljem, pritiskom u predjelu prsnog koša. Promjene kardiovaskularnog sustava nalaze se u oko 46% bolesnika. Javlja se ubrzani srčani ritam, aritmija, povećanje srčanog mišića. Moguće su i tromboze krvnih žila. Bolest središnjeg živčanog sistema može se klinički očitovati kao psihijatrijski i neurološki poremećaj. Česta je depresija, obično akutna; u nekih bolesnika pojavljuje se aksioznost s glavoboljom, nesigurnošću, hiperventilacijom, smetnjama u pamćenju, maničnim ponašanjem. Psihoza se očituje halucinacijama, bizarnim razmišljanjima, a kadkada kao delirij. U bolesnika sa SEL-om mogu se pojaviti epileptički napadaji, aseptički meningitis, te razne atipične slike poremećaja središnjeg živčanog sistema.
LIJEČENJE. Odluka o terapijskom postupku u bolesnika sa sistemskim eritemskim lupusom nerijetko je vrlo teška i svaki pristup liječenju mora biti individualan. Dobro poznavanje bolesnika i spoznaja o aktivnosti njegove bolesti, zahvaćenosti pojedinog ili više organskih sistema, te toku bolesti odlučujući su faktori pri izboru medikamentne terapije. Uz medikamentno liječenje, od velike je važnosti pravilan režim života: umjerena fizička aktivnost, izbjegavanje izlaganja suncu, pravilna prehrana i prevencija infekcija.
